Energetika više nije samo pitanje proizvodnje električne energije. Ona je pitanje ekonomske sigurnosti, konkurentnosti naše privrede i ukupne stabilnosti države. Potresi na evropskom i svjetskom tržištu energenata pokazali su koliko brzo cijene i dostupnost energije mogu postati ozbiljan problem za građane i privredu.
Bosna i Hercegovina u tom pogledu ima veliku prednost. Imamo značajne hidroenergetske potencijale, sve veći prostor za razvoj solarne i vjetroenergije i činjenicu da smo među najvećim neto izvoznicima električne energije u regionu. Ali tu prednost moramo pretvoriti u dugoročnu ekonomsku korist.
Nama je potrebna ozbiljna i dugoročna energetska strategija, a ne donošenje odluka od krize do krize. Moramo znati koliko će energije Bosni i Hercegovini trebati za deset, dvadeset i trideset godina, iz kojih izvora ćemo je proizvoditi, koliko ćemo ulagati u proizvodne kapacitete, a koliko u prijenosnu i distributivnu mrežu.
Moramo istovremeno razvijati obnovljive izvore energije, modernizirati postojeće kapacitete i ulagati u stabilnost elektroenergetskog sistema. Ali tranzicija ne smije značiti da ćemo preko noći ugroziti postojeću proizvodnju i radna mjesta. Ona mora biti planska, postepena i ekonomski održiva.
Upravljanje elektroprivrednim preuzećima moramo podići na mnogo kvalitetniji nivo kako bismo uticali na niihovu efikasnost I profitabilnost.
Posebno je važno da energija bude dostupna našoj privredi po konkurentnim cijenama. Ako želimo nove investicije, razvoj industrije i nova radna mjesta, moramo investitorima ponuditi sigurnu i predvidivu energiju, stabilan regulatorni okvir i infrastrukturu koja može pratiti razvoj privrede.
Istovremeno moramo završiti reforme koje će omogućiti bolje povezivanje našeg tržišta sa evropskim energetskim tržištem. Bosna i Hercegovina ne smije ostati po strani dok se oko nas stvaraju nova energetska tržišta, interkonekcije i investicioni projekti. Upravo integracija sa evropskim tržištem može nam otvoriti prostor za veće investicije i sigurniji plasman naše električne energije.
Moramo razvijati i sistem skladištenja energije I energenata, pametne mreže, energetsku efikasnost i decentraliziranu proizvodnju. Ne treba nam samo više proizvedenih megavata – treba nam pametniji, otporniji i fleksibilniji elektroenergetski sistem.
Treba nam snage da se dovede do kraja iskorak oko Južne plinske interkonekcije, kako bismo, uz kvalitetnu opskrbu fosilnim gorivima I gazdovanje njima što je moguće više aortizirali potrese sa svjetskog tržišta.
I konačno, moramo prestati energetiku posmatrati kao prostor za politička nadmetanja. To je sektor koji traži kontinuitet politike, stručnost i planiranje decenijama unaprijed. Federacija je već pokrenula proces izrade Energetske strategije za period 2025 – 2035. s projekcijom do 2055. godine, što upravo pokazuje koliko dugoročan pristup ovoj oblasti mora biti.
Naš cilj mora biti jasan: Bosna i Hercegovina mora biti energetski sigurnija, privredno konkurentnija i sposobna da svoju energiju pretvori u novu vrijednost, investicije i dobro plaćena radna mjesta.
Ne smijemo čekati novu energetsku krizu da bismo počeli razmišljati o energetskoj sigurnosti. Pametna politika je ona koja probleme rješava prije nego što postanu kriza, izjavio je Nermin Ogrešević, predsjednik Narodnog evropskog saveza (NES) BiH.